Aja..si vedela da ti lahko mehanik popravlja vozilo med voznjo, cetudi si tisoce kilometrov stran od njega?
Tudi uporaba podobnih programov,simulatorjev je ze videna. (podobno tem EPP-u)
http://www.youtube.com/watch?v=J_hF90bv ... ed&search=
Duhovne učenosti by Sash1...
Glede mehanikov, Tinchy....dandanes si slab mehanik, ce ne presedis v solskih klopeh vsaj en mesec ali dva na leto...in ne sledis napredku v svoji stroki... Mehanisko delo danes ni vec individualna dejavnost....Zdruzitev racunalnistva, elektronike, in mehanike(strojnistva) garantirajo kvalitetno popravilo vozil, neglede na tip.
Aja..si vedela da ti lahko mehanik popravlja vozilo med voznjo, cetudi si tisoce kilometrov stran od njega?
Tudi uporaba podobnih programov,simulatorjev je ze videna. (podobno tem EPP-u)
http://www.youtube.com/watch?v=J_hF90bv ... ed&search=
Aja..si vedela da ti lahko mehanik popravlja vozilo med voznjo, cetudi si tisoce kilometrov stran od njega?
Tudi uporaba podobnih programov,simulatorjev je ze videna. (podobno tem EPP-u)
http://www.youtube.com/watch?v=J_hF90bv ... ed&search=
programcek za mojstre pod hrusko..kako sestaviti motor...
http://www.youtube.com/watch?v=T2ZQQRDm ... ed&search=
http://www.youtube.com/watch?v=T2ZQQRDm ... ed&search=
O tem, kdo je slab in kdo dober mehanik, tabo ne mislim razpravljati. O šolskem sistemu pa še manj, ker ne bova nikamor pršla. Jih mam pa preveč okol sebe, da mi me lahko ti še kaj na novo naučil pobožnegaSash1 napisal/-a:Glede mehanikov, Tinchy....dandanes si slab mehanik, ce ne presedis v solskih klopeh vsaj en mesec ali dva na leto...in ne sledis napredku v svoji stroki... Mehanisko delo danes ni vec individualna dejavnost....Zdruzitev racunalnistva, elektronike, in mehanike(strojnistva) garantirajo kvalitetno popravilo vozil, neglede na tip.
...go a thousand miles with a jet aeroplane...go out of your mind, go insaine :arrow: to a place that you never been before...eat ice cream or you`ll lick the floor... :uzfuzf 
Natisnjeno na Hrvaskem-učbenik
Uloga bregastih vratila i ventila u motoru
Za dobivanje najsnažnije moguće eksplozije unutar komore za izgaranje u cilindru potrebno je u nju dovesti točno određenu količinu smjesu zraka i goriva, i to u pravom trenutku. Pored uređaja za spravljanje smjese i uređaja za paljenje, posredno u ovom procesu sudjeluju ventili, koji predstavljaju 'dišni sustav' motora.
Kroz ventile motor usisava svjež zrak i gorivo te ispušta potrošene plinove. Trenutak i vrijeme otvaranja ventila moraju biti usklađeni s radom motora. Za pravilan ritam otvaranja i zatvaranja ventila zaduženo je bregasto vratilo. Bregastih vratila može biti i više, ovisno o konstrukciji motora, a njihova tajna je upravo u bregovima, jer oni zapravo upravljaju otvaranjem i zatvaranjem pojedinih ventila.
Ventili se nalaze u glavi motora i dijele se na usisne i ispušne. Razvojem motora u cilju povećanja specifične snage i iskoristivosti motora inženjeri su počeli izrađivati motorne glave s više od dva ventila po cilindru. Više ventila osigurava veću površinu odnosno veću količinu usisanog/istisnutog medija. Osim toga, ako ih je na istoj površini više, ti ventili moraju biti manji, što se opet pokazuje kao prednost jer su kao takvi lakši i manje inertni. Više manjih ventila omogućuje stoga bolji odaziv na promjenu broja okretaja motora nego što je to slučaju kod manjeg broja većih i težih ventila. Tako danas kod serijskih automobila možemo naći motore s tri, četiri i pet ventila po cilindru.
Konstrukciju glave motora s više ventila omogućio je i drugačiji položaj bregastog vratila. Naime, bregasto vratilo pokreće radilica. Kod starijih je motora bregasto vratilo bilo smješteno u bloku motora i pokretano parom zupčanika ili lancem. Bregovi bregaste osovine pomicali su vodilice koje su se protezale sve do glave motora i tamo preko klackalica pokretale ventile. Znatno jednostavnije, a time preciznije i pouzdanije rješenje je pokretati ventile direktno bregovima bregastog vratila, za što ga je bilo potrebno premjestiti u glavu motora, direktno iznad ventila. Ovakva konstrukcija postavlja veće zahtjeve na prijenos vrtnje s radilice na bregastu osovinu, potrebno je više prostora u glavi motora, a tu je i problem dovođenja motornog ulja na sam vrh motora i adekvatnog podmazivanja bregaste osovine. Usporedo s povećanjem broja ventila javila se i potreba za povećanjem broja bregastih vratila. Umjesto jednog bregastog vratila koje na sebi ima bregove i za usisne i za ispušne ventile, danas se sve češće upotrebljavaju po dva bregasta vratila u jednoj glavi: jedno za usisne i jedno za ispušne ventile.
Zadatak bregastog vratila je da otvori određene ventile u točno određenom trenutku i potisne ih na točno određenu dubinu u prostor za izgaranje, drži ih otvorene točno određeno vrijeme i zatim ih zatvori u predviđenom trenutku. Tako se usisni ventili otvaraju kada je klip u gornjoj mrtvoj točki (odnosno nešto prije) kako bi podtlak uvukao smjesu u cilindar. Slično, usisni se ventili otvaraju kada je klip u donjoj mrtvoj točki kako bi klip istisnuo u ispušni sustav izgorjele plinove. Iz principa rada mehanizma za razvod ventila očito je da radilica i bregasta vratila moraju biti u savršenoj međusobnoj koordinaciji, što se postiže njihovom direktnom vezom pomoću lanca ili zupčastog remena.
Posljedice bilo kakvih poremećaja u sinkroniziranju vrtnje bregaste osovine i radilice mogu biti pogubne za motor. Stoga je vrlo važno održavati sustav razvoda ventila. Ukoliko je bregasto vratilo pokretano lancem, treba paziti na zategnutost lanca, a ako je riječ o zupčastom remenu, potrebno je obratiti pažnju na interval njegove izmjene. Iako to niti u jednom slučaju nije preporučljivo, motori kod kojih je bregasto vratilo pokretano lancem manje su osjetljivi na paljenje motora guranjem. Kod zupčastog remena, naime, riskirate 'preskakanje', a time i 'zaribavanje' motora.
Uloga bregastih vratila i ventila u motoru
Za dobivanje najsnažnije moguće eksplozije unutar komore za izgaranje u cilindru potrebno je u nju dovesti točno određenu količinu smjesu zraka i goriva, i to u pravom trenutku. Pored uređaja za spravljanje smjese i uređaja za paljenje, posredno u ovom procesu sudjeluju ventili, koji predstavljaju 'dišni sustav' motora.
Kroz ventile motor usisava svjež zrak i gorivo te ispušta potrošene plinove. Trenutak i vrijeme otvaranja ventila moraju biti usklađeni s radom motora. Za pravilan ritam otvaranja i zatvaranja ventila zaduženo je bregasto vratilo. Bregastih vratila može biti i više, ovisno o konstrukciji motora, a njihova tajna je upravo u bregovima, jer oni zapravo upravljaju otvaranjem i zatvaranjem pojedinih ventila.
Ventili se nalaze u glavi motora i dijele se na usisne i ispušne. Razvojem motora u cilju povećanja specifične snage i iskoristivosti motora inženjeri su počeli izrađivati motorne glave s više od dva ventila po cilindru. Više ventila osigurava veću površinu odnosno veću količinu usisanog/istisnutog medija. Osim toga, ako ih je na istoj površini više, ti ventili moraju biti manji, što se opet pokazuje kao prednost jer su kao takvi lakši i manje inertni. Više manjih ventila omogućuje stoga bolji odaziv na promjenu broja okretaja motora nego što je to slučaju kod manjeg broja većih i težih ventila. Tako danas kod serijskih automobila možemo naći motore s tri, četiri i pet ventila po cilindru.
Konstrukciju glave motora s više ventila omogućio je i drugačiji položaj bregastog vratila. Naime, bregasto vratilo pokreće radilica. Kod starijih je motora bregasto vratilo bilo smješteno u bloku motora i pokretano parom zupčanika ili lancem. Bregovi bregaste osovine pomicali su vodilice koje su se protezale sve do glave motora i tamo preko klackalica pokretale ventile. Znatno jednostavnije, a time preciznije i pouzdanije rješenje je pokretati ventile direktno bregovima bregastog vratila, za što ga je bilo potrebno premjestiti u glavu motora, direktno iznad ventila. Ovakva konstrukcija postavlja veće zahtjeve na prijenos vrtnje s radilice na bregastu osovinu, potrebno je više prostora u glavi motora, a tu je i problem dovođenja motornog ulja na sam vrh motora i adekvatnog podmazivanja bregaste osovine. Usporedo s povećanjem broja ventila javila se i potreba za povećanjem broja bregastih vratila. Umjesto jednog bregastog vratila koje na sebi ima bregove i za usisne i za ispušne ventile, danas se sve češće upotrebljavaju po dva bregasta vratila u jednoj glavi: jedno za usisne i jedno za ispušne ventile.
Zadatak bregastog vratila je da otvori određene ventile u točno određenom trenutku i potisne ih na točno određenu dubinu u prostor za izgaranje, drži ih otvorene točno određeno vrijeme i zatim ih zatvori u predviđenom trenutku. Tako se usisni ventili otvaraju kada je klip u gornjoj mrtvoj točki (odnosno nešto prije) kako bi podtlak uvukao smjesu u cilindar. Slično, usisni se ventili otvaraju kada je klip u donjoj mrtvoj točki kako bi klip istisnuo u ispušni sustav izgorjele plinove. Iz principa rada mehanizma za razvod ventila očito je da radilica i bregasta vratila moraju biti u savršenoj međusobnoj koordinaciji, što se postiže njihovom direktnom vezom pomoću lanca ili zupčastog remena.
Posljedice bilo kakvih poremećaja u sinkroniziranju vrtnje bregaste osovine i radilice mogu biti pogubne za motor. Stoga je vrlo važno održavati sustav razvoda ventila. Ukoliko je bregasto vratilo pokretano lancem, treba paziti na zategnutost lanca, a ako je riječ o zupčastom remenu, potrebno je obratiti pažnju na interval njegove izmjene. Iako to niti u jednom slučaju nije preporučljivo, motori kod kojih je bregasto vratilo pokretano lancem manje su osjetljivi na paljenje motora guranjem. Kod zupčastog remena, naime, riskirate 'preskakanje', a time i 'zaribavanje' motora.
Kot delokrog vseh nasSash1 napisal/-a:Moj delokrog je širokTinchy napisal/-a:Kva se pol oglašašSash1 napisal/-a:Tezka bo....
...go a thousand miles with a jet aeroplane...go out of your mind, go insaine :arrow: to a place that you never been before...eat ice cream or you`ll lick the floor... :uzfuzf
Kdo je na strani
Po forumu brska: 0 registriranih uporabnikov in 1 gost